Primena prebiotika
Write one or two paragraphs describing your product, services or a specific feature.
To be successful your content needs to be useful to your readers.
Današnja ishrana sadrži malo hrane sa prebiotičkim svojstvima
Korisne crevne bakterije se hrane dijetetskim vlaknima, ali problem nastaje zbog toga što se prebiotičke supstance nalaze (u stvarno relevantnim količinama) u samo nekoliko namirnica, koje se, nažalost danas malo ili gotovo uopšte ne jedu (artičoka, maslačak, cikorija, špargla i sl). S druge strane, luk i beli luk ne možemo jesti u tolikoj meri. Korisne crevne bakterije usled loše ishrane bukvalno pate od gladi i na kraju postaju sve slabije i slabije.
Prebiotici se mogu naći i u namirnicama i u različitim dijetetskim dodacima pravilnoj ishrani. Zbog mnogobrojnih pozitivnih efekata na zdravlje prebiotici se sve više primenjuju u savremenoj terapiji kod lečenja kardiovaskularnih, metaboličkih, neuroloških, pa i psihičkih bolesti.
Dijetalna vlakna kao dodatak ishrani! Ako smatrate da ne dobijate dovoljno vlakana ishranom, u ishranu možete dodati prebiotik koji je bogat vlaknima ili kombinaciju više prebiotika, što je i za peporuku!
Značaj primene prebiotika je posebno naglašen u sledećim slučajevima:
1. Tokom trudnoće i dojenja
Povećan nivo hormona progesterona štiti plod, ali usporava rad creva. Prebiotici stimulišu varenje i održavaju zdravu crevnu floru.
2. Za mršavljenje i u lečenju dijabetesa
Bakterijski sastav creva gojaznih značajno se razlikuje od bakterijskog sastava negojaznih osoba i zato je važno dijetetskim vlaknima stimulisati razvoj dobrih bakterija koje su u deficitu. Rastvorljiva dijetetska vlakna daju osećaj sitosti jer se uneta hrana duže vreme zadržava u želucu.
Na taj način se smanjuje apetit i duže traje osećaj sitosti nakon obroka. Usled odloženog pražnjenja želuca, šećeri i masti iz hrane se sporije apsorbuju u krv, što je posebno važno za dijabetičare i osobe sa povišenim vrednostima masnoća u krvi.
3. U lečenju povišenog holesterola
Prebiotici pospešuju izlučivanje žučnih kiselina, koje se formiraju iz holesterola. Za stvaranje novih žučnih kiselina telo preuzima holesterol iz krvi.
4. Kod dece
Roditeljima je često teško da decu privole da jedu povrće, voće, proizvode od celog zrna. Rastvorljiva dijetetska vlakna su stoga veoma važna jer odmalena promovišu rast „dobre“ crevne flore, otklanjaju probleme sa varenjem i smanjuju rizik od gojaznosti.
5. U slučaju dijareje i opstipacije
Interesantno je da prebiotska vlakna pomažu i u jednom i u drugom slučaju na potpuno prirodan način. U slučaju dijareje, rastvorljiva dijetetska vlakna fermentiraju delovanjem bakterija u debelom crevu, oslobađajući masne kiseline kratkog lanca (butirate), koje smanjuju pH vrednost creva. Nizak pH u crevima potiskuje rast patogenih bakterija, a osim toga sprečava gubljenje elektrolita iz debelog creva. U slučaju opstipacije, povećan broj dobrih bakterija creva čini da se celokupna bakterijska masa povećava. Stolica postaje mekša, povećavaju se njen obim i frekvencija, što omogućava redovno pražnjenje. To je posebno važno za starije ljude jer sa godinama gastrointestinalni trakt počinje da radi sporije i crevna flora nije u balansu.
6. Ako upotrebljavamo antibiotike
Kada se sa bakterijama borimo antibioticima, oni u crevima uništavaju mnoge korisne bakterije. Iako se većina tih bakterija oporavi već posle nekoliko nedelja, nekada povratak u prvobitno stanje traje znatno duže. Prebiotska vlakna pomažu da se crevna flora brže restauriše i da negativni efekti antibiotske terapije ne ostave trajne posledice.
7. U veterinarskoj praksi
Kao i ljudima, prebiotska vlakna mogu pomoći i životinjama sa stomačnim tegobama. Praksa je pokazala da se pozitivan efekat prebiotika javlja veoma brzo.
Iako su prebiotici i probiotici dva potpuno različita jedinjenja, oni su blisko povezani i u praksi se često kombinuju. Primer probiotika (sa živim dobrim bakterijama) su kefir, kiselo mleko, ali i fermentisana hrana kao što su sirovi kiseli kupus, sirovo mlečno-kiselo fermentirano povrće itd.
Preporuke Nemačkog društva za ishranu (DGE)
DGE preporučuje odraslima unos najmanje 30 grama dijetetskih (prebiotičkih) vlakana svakog dana – kroz povrće i proizvode od celog zrna, što se u populaciji, prema izveštaju DGE, ne postiže. Dodaci dijetetskim vlaknima stoga mogu biti korisni, posebno u slučaju crevnih, metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti. [1]
S druge strane, preporuke za ishranu koje dolaze iz Amerike su individualnije – treba konzumirati 14 grama vlakana na 1000 kcal.[2]
Zavisno od vlakana, preporučuju se doze između 5 i 25 grama dnevno. Na primer, za otporni skrob se često preporučuje doza od 20 do 25 grama uz dodatni unos tečnosti. Pošto creva često moraju da se navikavaju na veći unos vlakana, trebalo bi početi sa manjim dozama. Količina se zatim može povećavati korak po korak tokom nekoliko nedelja.
Štetne crevne bakterije se hrane jednostavnim šećerima ili proteinima i mnogo su manje izbirljive od korisnih crevnih bakterija kada su u pitanju njihove prehrambene navike. Zato one pronalaze više prostora i lakše se šire. Pored toga, kada nepoželjne bakterije metabolišu proteine, stvaraju se veoma štetni proizvodi metaboličkog raspada kao što su amonijak, P-krezol i sl. koji iritiraju sluzokozu creva i slabe imuni sistem, a pokazalo se da imaju i mutageni, odnosno kancerogeni efekat! [3]
Izvori:
[1] DGE, Mehr Ballaststoffe bitte!, Presseinformation: Presse, DGE aktuell, 2012 06/2012 vom 31.07.2012, abgerufen am 12.4.2020
[2] Dietary Guidelines for Americans 2015–2020, Appendix 7. Nutritional Goals for Age-Sex Groups Based on Dietary Reference Intakes and Dietary Guidelines Recommendations, April 2020
[3] Van Loo J. et al. On the presence of inulin and oligofructose as natural ingredients in the western diet. Crit Rev Food Sci Nutr, 1995